Follow us on:

Facebook Twitter LinkedIn YouTube

Archive -National Assembly

Reaksyon bann manm Lasanble lo diskour bidze |26 December 2015

Manm elekte pour Les Mamelles Onorab Emmanuel Fideria

Parmi lezot manm Lasanble ki ti fer komanter lo bidze, Onorab Emmanuel Fideria ti dir ki nou lo bon semen pour anmenn meyer prosperite, malgre plizyer defi. Sa bann defi i kre nesesite pour met nou ansanm, i ti dir.

I ti fer rapel bann ki nou’n sirmonte e lezot ki nou ankor pe fer fas avek parey senir plim ek kontaminasyon pwason, problenm drog e lakantite zenn dan prizon. I ti ensiste ki tou lezot lazans, larelizyon ek parti politik i devret vin ansanm pour rezourd sa bann problenm. I ti azoute ki i devret annan inovasyon dan sekter lozman, kot sekter prive i osi devret aport son kontribisyon.

Lo kote strikteman ekonomik, Msye Fideria ti dir ki nou devret travay pour en pli bon to lesanz e mwens lenflasyon. I ti dir ki fodre ankouraz plis zenn pour pran en karyer dan lagrikiltir, fer sitwayen ganny akse avek plis kredi, pli vit e osi atraver labank komersyal. I ti demann sekter prive pour osi aplik 13enm mwan saler.

 

Manm elekte pour Grand Anse Praslin Onorab Marc Volcère

Reprezantan Grand Anse Praslin Marc Volcère ti dir ki bann sif dan sa bidze, ki i ti kalifye konman lon term, i montre ki nou pei i lo bon semen e ki i par egzanp donn kapasite pour pey nou det e redistribye larises ekitableman avek lepep Seselwa.

«Pa tou keksoz ki’n parfe me ansanm nou a fer sa ki byen e koriz sa ki mal. Bidze a permet amelyor lavi nou pep san eksklir zabitan Praslin e zil pros,» i ti dir.

Msye Volcère ti eksprim konsern lo lendistri tourizm lo Praslin. I ti denons bann proprieter etranze lo sa zil ki pe lwe zot lakaz avek touris, an ensistan ki in ler pour met en lord avek sa. I ti osi koz kont bann operater bato e loto pirat ki i dir pe met retar bann ki annan laysenns.

I ti osi adres problenm pri lavi lo Praslin ek La Digue, kot i dir abolisyon taks lo transportasyon pa pe ganny pase lo konsonmater. I ti egalman demann gouvernman pour revwar lakantite larzan lòn pour zabitan Praslin ek La Digue, akoz kou konstriksyon lo sa de zil i plis ki lo Mahé. I ti dir ki zabitan sa de zil i pey plis pour ganny menm swen lasante ki pasyan lo Mahé, e i ti donk demande ki zot ganny asiste dan zot deplasman pour vin rod swen lo Mahé. Onorab Volcère ti osi demann gouvernman pour fer provizyon pour lespas pour bann pti biznes lo Praslin e pour ki kontener bann enportater Praslinois i kapab ganny enspekte lo Praslin menm. In osi demann plis resours pour amelyor lekol Grand Anse Praslin e pour lit kont sa ki in apel «sa kosmar drog lo Praslin».

 

Manm elekte pour Pointe Larue Onorab Jennifer Jasmin

Onorab Jasmin ti dir ki bidze i kontenir en seri mezir ki pou adres konsern tou Seselwa e ki i reflekte bann oriantasyon e direktiv ki Prezidan in donn son gouvernman. Sa bidze i ti azoute, i laprev ki Prezidan in ganny mesaz pep Seselwa pour amelyor zot kondisyon. Defi i ti dir i reste pour transform lekonomi an pli bon statistik, ogmant pouvwar ekonomik Seselwa e elimin stres dan bann prosedir.

«I devwar Parti Lepep pour delivre lo sa bidze e depas lekspektasyon lepep,» i ti dir, e azoute ki «i devwar sak Seselwa pour fasilit son frer ek ser e non pa blok son lavenir».

Madanm Jasmin ti konklir ki bidze 2016 pe koz avek Seselwa, pour ed li leve e debrouye. I ti lans en lapel pour Seselwa rekonsilye e travay ansanm.

 

Manm elekte pour distrik Cascade Onorab Charles Decommarmond

Onorab Decommarmond ti deklare ki i pa tro dakor avek bidze, menm si i ti dir ki i pour vot pour son laprouvasyon, akoz Prezidan in donn 100 zour pour aranze. I ti dir ki i konsider sa bidze konman enn enterim, e demande ki i ganny revwar apre trwa mwan.

Msye Decommarmond ti presize ki i pa dakor avek bidze akoz Prezidan in dir ki «lafous in mir, me pa zis sousouri ki devret manze e lepep pa pe ganny nanryen ou pa pe ganny gran keksoz».

I ti kestyonn alawenns pour zanfan lekol prive ki i dir «i deza annan». I ti osi dir ki i pa pou fasil pour bann pansyonner ganny en lòn pour repar zot lakak akoz konfli ki egziste ant PMC (Property Management Corporation) e HFC (Housing Finance Corporation) e garanti ki osi en problenm. I ti azoute ki labank osi pa oule donn lòn, enkli bann ki gouvernman i annan par ladan.

I ti demann Prezidan pour demann son bann minis pour demann bann labank pour donn «bann pti dimoun lòn».

«Fodre bann dimoun konsernen i vin eksplik dimoun lo SBC ki mannyer sa lafous pou ariv kot li,» i ti dir, an azoutan ki «sansan lavi i vin pli difisil pour li avek en bann lanpayman e i tir son fristrasyon lo Prezidan».

Onorab Decommarmond ti kestyonn pli gro parti bidze, 776 milyon, ki i dir i al pour ladefans. I ti konmante ki sa pa annakor avek bann norm enternasyonal e ki bann sekter parey lagrikiltir ek lapes i devret ganny regete. I ti azoute ki minis i devret vin avek nouvo polisi e ki i devret annan «plis pti proze ki pou tous bann pti dimoun dan bann distrik» e kot larzan bidze ava al direkteman kot bann dimoun dan kominote. I ti sit bann problenm parey mentenans dan distrik e amelyorasyon semen ki fodre adrese.

Reprezantan Cascade ti fer resorti ki polisi sport i devret sanze pour par egzanp otoriz lavertisman lalkol dan spor, parey dan Premier League ki i dir Seselwa i regarde. Sa i dir a fer ganny plis sponsor «akoz sa larzan ki nou gannyen pour devlopman spor pa ase e pa ariv kot sa ki devret benefisye».

I ti osi demande pour revwar skim premye lanplwa pour ki bann zenn ki deza dan lanplwa i kapab osi benefisye. Lo kote trezyenm mwan saler, i ti dir ki sa i «fantastik», «me ki si nou mal administre li i pa pou fantastik». I ti azoute ki fodre revwar bann dimoun ki devret benefisye avek sa skim e ki dan ka kot en travayer pa konnen, fodre eksplik li akoz i pa pou gannyen e pa les li konfize.

«Sa bidze pou pas mal si i ganny zere mal,» an azoutan ki «i kapab annan en ta lafous mir, me i pou eg si i annan vineg avek.»

«Nou pa pe fer politik me nou pe demande ki sa lafous mir i ariv kot nou dimoun,» Msye Decommarmond ti konklir, avan swet tou dimoun, menm bann dan lopozisyon, en Zwaye Noel e Bonn Ane e swete «ki nou a fer pli byen ansanm».

 

Manm elekte pour Anse Boileau Bernard Arnephy

Onorab Arnephy ti dir ki sa bidze i asir meyer lasante, meyer ledikasyon, meyer envestisman, plis lozman, plis loportinite dan lapes ek lagrikiltir, meyer kondisyon lanplwa parmi bokou lezot. Me i ti azoute, tou Seselwa i devret santi li ladan e aret zis kritike e konfize. Servis i ti dir, i devret ganny delivre pli vit e dan fason pli efikas.

I ti demann bann travayer lasante pour aret fer politik dan zot travay e paran pour partisip dan ledikasyon zot zanfan. Lo kote servis piblik, i ti demann Minister Ledikasyon pour adres mankman ansennyan e fer retournen ansennyan ki’n pran retret, SFA (Seychelles Fishing Authority) pour rezourd mankman ice ki reste en defi pour peser e SAA (Seychelles Agricultural Agency) pour amelyor servis labatwar.

I ti osi dir ki fodre rezourd problenm mank semen ek lezot lenfrastriktir dan serten kominote, annan plis finansman anba CSR (Corporate Social Responsibility) pour sport, kiltir ek lazenes e osi revwar finansman pour bann aktivite dan distrik.

An zeneral Onorab Arnephy  ti dir, fodre fer en odit prodiktivite e dil seryezman avek bann ki «kit fayl anba latab» e retard progre. I ti osi dakor ki logmantasyon 50 roupi lo pansyon pour bann dimoun avek  dezabilite pa ase.

 

Manm elekte pour Rivière Anglaise Kevin Vidot

Onorab Vidot ti adres Seselwa an dizan ki «bidze pe enspir ou pour pran ou desten dan ou lanmen e aport ou kontribisyon».

I ti osi demann Seselwa pour «get pli lwen ki ou bout nennen e sezi bann loportinite ki Parti lepep i met devan ou». I ti dir ki sa bidze i pour lepep Seselwa, e demande pour pa regard li avek en lizye partizan.

A lazenes ki i ti dir zot egzizan e anvi keksoz ariv vitman, i ti dir zot bezwen pez fren e analiz sa ki gouvernman pe met a zot dispozisyon atraver bidze dan sekter lanplwa e osi fasilite lòn.

An zeneral, i ti akey trezyenm mwan saler, taks progresif ek logmantasyon dan gratite, menm si i dir ki lepep ti a swete ki i en pe plis.

I ti demande pour revwar gratitite dan serten ka e vwar si i annan lespas pour bann travayer servis esansyel.

Onorab Vidot ti ensiste ki loportinite i devret ganny donnen avek tou dimoun pour asir zot lavenir atraver kreasyon plis larises.

«Nou devret fasilit lepep, me pa anpay li,» i ti konklir.

 

 

 

 

 

» Back to Archive