Follow us on:

Facebook Twitter LinkedIn YouTube

Archive -Environment

Aktivite plant mangliye i met lanfaz lo lenportans sa plant dan nou lanvironnman |24 July 2017

 

 

 

Konsiltan avek Minister Lanvironnman, Lenerzi ek Sanzman Klima, Dr Elvina Henriette, ti diriz en aktivite plant pye mangliye par zanfan lekol primer Bel Ombre Vandredi dan lagon Roche Caiman akote lakres lekol Plaisance. Sa aktivite ti fer an kolaborasyon avek proze Ecosystem-Based Adaptation (EBA). I ti osi pe konmemor lazournen mangliye ki tonm le 26 Zilyet. I annan pour bi fer zanfan pli okouran lenportans mangliye dan lekosistenm en pei e dan lanvironnman.

Sesel i annan antou 7 kalite mangliye – mangliye zonn, rouz, zerof, ponm, blan, fler ek lat. Tou le 7 lespes i pouse zis Port Launay kot Lotel Ephelia; 6 kalite i trouve lo Curieuse. Kot lagon Roche Caiman kot aktivite ti deroule Vandredi, mangliye rouz ek blan ti pe pous natirelman. Mangliye zonn, zerof, ponm in ganny entrodwir e zot pe pous byen.

Nou ti profite pour demann Dr Henriette pour elabor plis lo sa aktivite e ki rol mangliye dan lanvironnman.

 

Dr Henriette: Sa aktivite ki nou pe fer i enn ki Minister Lanvironnman pe enplimante anba proze EBA, ki annan pour bi protez enpe nou bann lakot atraver bann mangliye. Enn bann lenportans mangliye se sa rol ki i zwe pour protez enpe bann lakot sirtou kont sanzman klimatik ki pe arive. Par egzanp, dan le pase ti annan sounami, bokou pei parey Lenn ti ganny proteze par bann mangliye. Isi Sesel kanmenm nou napa sa sitan kantite mangliye, nou oule met lanfaz lo sa pti kantite ki nou annan, ki mannyer nou kapab protez zot pour ki an retour non selman nou pou protez nou konman bann imen, me osi labita bann zwazo, bann pwason ek bann lezot zannimo osi.

Souvann fa nou pa realize ki sa pwason ki nou lapes dan lanmer, zot bezwen bann landrwa parey bann mangliye pou zot vin reprodwi, pour bann pti piti grandi avan ki zot retourn dan lanmer.

Alor se sa bann fonksyon ki mangliye i annan ki ozordi nou pe ede pour protez zot.

 

Kestyon: Normalman nou ekspekte ki bann mangliye i pouse lo zot menm. Akoz zot in deside vin plante?

Dr Henriette: Dan bokou ka i arive ki mangliye i konmans pouse depi ler i dan son pye. Apre sa pti piti i tonbe, i pik dan sa labou, e zot pouse. Me bokou fwa i annan bokou sa bann piti ki’n tonbe, me ki pa ganny sans pike dan labou e ler mare i monte i balye zot tou dan lanmer. Osi par ler ou ganny bann problem avek krab ki osi manz bann mangliye. Alor nou, nou pe ed lanatir dan serten fason pour nou replant enpe sa bann mangliye. Nou’n ranmas bokou sa bann pti piti ki lanmer ti pou balye, e nou pe plant zot.

 

Kestyon: Nou’n war ki i annan bokou salte isi la kot sa bann mangliye. Eski sa bann salte ou prezimen ki dimoun in zete ouswa kote zot sorti?

Dr Henriette: Lorizin se ki dimoun i zete. Swa dimoun i zet lanmenm la parey ou war kot i annan bann salte konstriksyon parey blok kas kase etc.. Apre i annan salte ki dimoun i zete lezot landrwa me ki vin par lanmer. Parey ou kapab war i annan bann bwat take-away, bann boutey PET, sak plastik, en kantite ki vin dan lanmer e ki vin pri la dan sa mangliye. E vi ki nou annan bokou bann mangliye rouz avek rasin ki parey gran gran lebra, i fer pri sa bann salte, alor zot reste la.

Mwan personnelman mon ti a kontan lans en lapel pour tou dimoun, me sirtou bann ki reste isi Roche Caiman, pour zot pa servi mangliye konman en landrwa kot zot kapab zet zot salte. Akoz nou bezwen realize ki mangliye i annan en rol pour li zwe pour nou. Menm si nou pa pe vwar sa rol direkteman, sa rol i la pour nou. Alor nou bezwen fer en pe plis atansyon la fason nou fer zesyon salte. I annan bin ki’n ganny donnen, alor met nou salte dan bin. Ed nou pour nou kapab protez nou lanvironnman.”

 

Kestyon: Petet i annan dimoun ki ava demande vi ki sa i enportan, akoz zot swazir bann zanfan. Akoz zot pa swazir bann volonter, bann adilt, en group lafors ki ava plant maksimonm mangliye ki zot kapab. Akoz pe met zanfan ladan?

Dr Henriette: Aktyelman nou fer diferan lapros. I annan sa lapros parey ou’n eksplike kot nou servi bann group volonter e nou fer en plante an gran kantite. Anmenmtan ou bezwen realize ki nou annan en zenerasyon ki pe monte e nou bezwen met lanfaz lo sa zenerasyon. Pour enkilke dan zot sa valer pour zot konnekte avek lanatir, pour kapab protez sa lanatir. Ler ou get vye zenerasyon, menm bann ki en pti pe pli zenn, bokou nou nou pa konnekte avek lanatir. Se pou sela nou pa vwar sa lenportans pour nou protez nou lanvironnman. Alor nou oule enkilke dan nou zanfan sa valer protez lanatir ki zot ava grandi avek sa panse, sa kalite valer pour ki demen zot ava ede protez nou lanvironnman.

 

Kat zanfan ki ti pe partisisp dan sa aktivite ti osi annan zot lopinyon akoz mangliye i enportan e zot rezon pour partisipe. Zot ti Rio Anacoura, Yves Jumaye, Emilie Tambara ek Hannah Lespoir.

Rio: “Mangliye rouz i enportan pour nou lanvironnman. I ede kit prop e i en plant ki andemik isi Sesel.”

Yves: “Mangliye i bon pour lanvironnman pour fer sir ki bann salte pa al dan delo sale. Fer nou lanvironnman vin pli prop e pli zoli. Epi i annan diferan kalite mangliye parey mangliye zonn, mangliye roz ek mangliye blan.”

Emilie: “Mon dan group Leritaz. Mon partisipe akoz mon enterese vin fer sa bann aktivite lo lanvironnman pour ed mon lanvironnman.

Hannah: “Mon’n vini pour mwan kapab plant mangliye pour fer mon lanvironnman vin pli zoli.”

 

Bann portre i montre bann zanfan pe plant bann plan mangliye apre ki zot ti’n ganny bann leksplikasyon avek Dr Henriette lo ki mannyer pour fer li.

 

 

 

 

M. Julie

 

 

 

 

 

» Back to Archive